Sve toplija ljeta skupo stoje hrvatske građane: Evo što pokazuju najnoviji podaci

Prema podacima Copernicusa, lipanj 2026. bio je najtopliji lipanj ikad zabilježen u zapadnoj Europi te drugi najtopliji na globalnoj razini. Tri najtoplije godine u povijesti mjerenja bile su 2024., 2023. i 2025., tim redoslijedom.

Rast temperatura i sve češći toplinski valovi potiču sve više ljudi na korištenje rashladnih uređaja, što povećava potražnju za energijom diljem Europe. Potrošnja energije za hlađenje u kućanstvima u EU-u između 2018. i 2024. godine udvostručila se.

Kako se, dakle, mijenjala potrošnja energije za hlađenje u Europi? Koje su zemlje zabilježile najveći rast i gdje hlađenje čini najveći udio ukupne potrošnje energije?

Potrošnja energije za hlađenje u kućanstvima u EU-u jasno pokazuje rastuću potražnju. Povećala se s 40,5 tisuća teradžula (TJ) u 2018. na 80,4 tisuće TJ u 2024., što predstavlja rast od 99 posto.

Za usporedbu, 2010. godine iznosila je samo 15,5 tisuća TJ, što znači da je u 14 godina porasla za čak 420 posto.

Veliki postotni rastovi mogu zavarati

Promjene između 2018. i 2024. znatno se razlikuju među europskim zemljama, no te postotke treba tumačiti oprezno.

Naime, neke zemlje koje su ranije trošile vrlo malo ili nimalo energije za hlađenje tek su posljednjih godina počele masovnije uvoditi klimatizacijske uređaje i druge načine hlađenja. Iako je njihova ukupna potrošnja i dalje relativno niska, takav početni rast može rezultirati vrlo visokim postotnim povećanjima, prenosi Euronews.

Primjerice, u Austriji je potrošnja energije za hlađenje u kućanstvima porasla s 22 TJ u 2018. na 253 TJ u 2024.

Austrija je tako zabilježila najveći rast potrošnje energije za hlađenje između 2018. i 2024., veći od 1000 posto. Među članicama EU-a slijedi Češka s rastom od 244 posto, dok je Italija treća s povećanjem od 193 posto, što pokazuje da potražnja nastavlja rasti čak i u zemlji u kojoj su klima-uređaji već uobičajeni.

Potrošnja energije za hlađenje više se nego udvostručila i u Mađarskoj (171 posto), Finskoj (163 posto), Španjolskoj (127 posto), Sloveniji (114 posto) i Grčkoj (103 posto).

Uz Italiju, upravo rast u Španjolskoj i Grčkoj pokazuje da potrebe za hlađenjem ubrzano rastu diljem južne Europe.

Među najvećim gospodarstvima EU-a Francuska je zabilježila rast od 52 posto, dok je Njemačka ostala relativno stabilna s povećanjem od svega osam posto.

Vrijednost nula na grafikonu označava da nije prijavljena potrošnja energije za hlađenje, a ne da nije bilo povećanja.

Velik dio ukupne potrošnje energije

Udio energije koji kućanstva troše na hlađenje znatno se razlikuje među europskim zemljama, ponajprije zbog klimatskih i geografskih razlika.

Prosjek EU-a u 2024. iznosio je svega 0,84 posto, odnosno manje od jedan posto ukupne potrošnje energije kućanstava.

Ipak, u pojedinim državama hlađenje čini znatan dio ukupne potrošnje. Cipar prednjači s 16 posto energije kućanstava koja odlazi na hlađenje. Dvoznamenkasti udio bilježe i Malta s 15 posto te Albanija, kandidatkinja za članstvo u EU-u, s 13,4 posto.

U Grčkoj se na hlađenje troši 7,4 posto energije kućanstava. Udio veći od dva posto imaju još Sjeverna Makedonija (3 posto), Crna Gora (2,9 posto), Španjolska (2,5 posto), Italija (2,3 posto) i Hrvatska (2,1 posto).

Italija s 26,3 tisuće TJ ima najveću ukupnu potrošnju energije za hlađenje u Europskoj uniji. Još je značajnije da na nju otpada gotovo trećina ukupne potrošnje EU-a, odnosno 32,7 posto.

Španjolska je druga i po udjelu i po apsolutnoj potrošnji, s 17,8 posto odnosno 14,3 tisuće TJ. Grčka ima treći najveći udio u EU-u, 14,8 posto, znatno više od Francuske koja sudjeluje s 11,8 posto.

Ako se uključe i zemlje kandidatkinje, Turska ima treću najveću ukupnu potrošnju energije za hlađenje, s 13.600 TJ.

Toplinski valovi povećali potražnju za električnom energijom

Sve veća potreba za hlađenjem već mijenja europsko tržište električne energije.

Tijekom toplinskih valova u lipnju 2026. potražnja za električnom energijom naglo je porasla u četiri najveća gospodarstva Europske unije, pri čemu je najveći rast zabilježen u Francuskoj.

Prema podacima francuskog operatora prijenosne mreže RTE, svaki porast temperature od jednog Celzijevog stupnja u pravilu povećava potražnju za električnom energijom za između 0,7 i jednog gigavata, pri čemu je tijekom najtoplijih dana upravo hlađenje vjerojatno stvaralo dodatnu potražnju od 10 do 14 GW.

Veća potražnja snažno je podigla veleprodajne cijene električne energije. U Njemačkoj su premašile 200 eura po megavatsatu (MWh), u Francuskoj su dosegnule gotovo 160 eura/MWh, a u Španjolskoj više od 110 eura/MWh.

Europa se zagrijava dvostruko brže od svjetskog prosjeka

Rast cijena nije bio posljedica samo povećane potrebe za hlađenjem nego i ograničene ponude. U Njemačkoj je proizvodnja iz vjetroelektrana bila slaba, dok je Francuska privremeno smanjila proizvodnju u nuklearnim elektranama zbog neuobičajeno tople riječne vode.

Iako se skokovi veleprodajnih cijena ne prelijevaju odmah na račune kućanstava, dugotrajniji rast može s vremenom povećati i maloprodajne cijene električne energije.

Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava na svijetu, i to dvostruko brže od globalnog prosjeka.

Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), svih deset zemalja s najvećim porastom temperature u 2023. nalazilo se u Europi, što dodatno potvrđuje sve izraženiji utjecaj klimatskih promjena na kontinent.